Koliko je uistinu nevjerojatna naša podsvijest? Neki ljudi se sjećaju svih svojih snova, dok ih neki sve zaboravljaju. Prosječna osoba tijekom noći sanja od četiri do šest snova. Znanstvenici za spavanje uče da je ono što vam se događa s mozgom pri odmaranju ključno za dobar život. Snovi nam pomažu u rješavanju problema, umiruju emocionalne uspone i padove, pa čak čine neke ljude kreativnijima.

FAZE SPAVANJA

Spavamo u pet faza. U prve tri faze spavamo laganim snom, u četvrtoj dubljim, a nakon 90-120 minuta slijedi REM faza u kojoj najdublje sanjamo. Cijeli ciklus se ponavlja četiri do pet puta tijekom noći. Faza poznata kao brzo kretanje očiju (REM) prati naš najdublji ciklus spavanja. Bebe provode oko 50% svog spavanja u toj fazi, dok odrasli provedu otprilike petinu noći. Povećava se rad srca, raste krvni tlak, oči se ubrzano kreću lijevo-desno intenzitetom 50 do 60 puta u minuti. U ovom periodu spavanja u mozgu imamo najživopisnije i halucinogene snove. Iako je tijelo potpuno paralizirano, zbog čega se ne okrećemo u krevetu, mozak je ovdje hiperaktivan. Kako spavamo, dio našeg ciklusa spavanja postaje sve duži i više smo u stanju sjetiti se tih snova. Osobe koje se bude u REM fazi mogu se sjetiti sna do najmanjih pojedinosti, a oni koji spavaju bez prekida obično se ujutro ničega ne sjećaju. Također, REM faza je bitna za stvaranje dugoročnih memorija i pretpostavlja se da pomaže u nesvjesnom procesu učenja, kao na primjer kod motoričkih vještina. No ipak, ponekad jednostavno sadržaj vaših snova nije naročito dojmljiv ni pamtljiv. Ako se baš nikada ne sjećate svojih snova ili, pak, uvijek imate noćne more, možda bi trebali poraditi na poboljšavanju kvalitete sna. Razlog može biti i to što tijekom noći ne odspavate dovoljan broj sati. Kad skratite vrijeme spavanja, najčešće je ono što ‘otpada’ upravo jutarnja REM faza, a to je ona u kojoj imamo najduže i najdojmljivije snove.

KAKO SE SJETITI SNA?

Razne su mogućnosti zbog kojih se ne možete sjetiti sna. Ako se probudite izloženi jakoj distrakciji poput telefonskog poziva ili budilice, velika je šansa da ćete san zaboraviti. Također, stres, alkohol, mjesečeve faze ili traumatski događaji koji ostaju dugo u podsvijesti, imaju negativan utjecaj na sjećanje snova. No, postoji način kako da se pokušate sjetite onog što ste sanjali. Ako pored kreveta stalno imate olovku i bilježnicu to uvećava šanse da zapišete svoje snove. Probudite li se usred noći tijekom nekog intenzivnog sna u bilježnicu zapišite nekoliko riječi o snu. Te će vam riječi pomoći da se ujutro lakše sjetite sna, a što više zapišete, više ćete se sjetiti. Također, važno je da ne ustajete odmah. Kada se probudite, zatvorite oči i pokušajte se sjetiti bilo kakve informacije iz svojeg sna. Zato postavite alarm 10 minuta ranije kako bi si osigurali vrijeme za prisjećanje sna. Ako se sjetite sna tijekom dana, zapišite ga.

Snovi su ipak prisutni u svih pet faza. Javljaju se i tijekom prve četiri faze, ali u manjoj mjeri. Više sanjamo realne snove – gdje smo ostavili mobitel, što se desilo tijekom dana, a REM faza te snove “začini”. Zato je vjerojatnije da ćete pamtiti san koji ste imali u budnim satima spavanja od onoga koji se desio odmah nakon što ste otišli u krevet. Ljudi koji se ne sjećaju svojih snova vjerojatno se samo ne probude u pravo vrijeme.