Božić je sve bliže, vidljivo je to na ulicama kako Zagreba tako i mnogih drugih gradova diljem svijeta. Lampice, ukrasi, kolači i obiteljska atmosfera asociraju na blagdansko razdoblje, kada nakratko zaboravljamo na obveze i probleme te pokušavamo što više upijati pozitivnu energiju.

Povijest baletne priče

Nezaobilazna božićna tema svake godine je i Orašar, ruski Ščelkunčik, koji je povezan s dječjim svijetom odrastanja, mašte i snova. Kako bi pojam važnosti Orašara bio jasniji bitno je spomenuti kako je praizvedba baleta bila 18. prosinca davne 1892. godine. Naručio ga je direktor Carskih kazališta Ivan Aleksandrovič Vsevoložsko. Njegova je namjera bila naručiti balet koji se trebao izvoditi nakon opere kao ozbiljnog dijela večernjeg programa. Na krilima dobrih kritika i usprkos onim negativnima, balet Orašar trajao je i traje još uvijek na hrvatskoj sceni. Posebnu pozornost izazivaju zagrebačke izvedbe, a balet je svoje izdanje (ovaj put izložbeno) dobio u Muzeju za umjetnost i obrt. Od 27. studenog 2016. do 26. veljače 2017. godine dio je izložbe pod nazivom „Orašar – najljepša božićna bajka“.

Izložba kao dodatak zimskom ugođaju

Okosnicu izložbe čini građa koja ilustrira povijest baleta Orašar na sceni zagrebačkog HNK-a. To su kostimi, skice kostima i scenografije te fotografije izvedbi. Na samom ulazu izložbe nalazi se velika figura orašara kao vojnika. On se pojavljuje u priči Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmanna „Orašar i kralj miševa“. Priči o djevojčici Klari koja za božićni dar dobiva drvenog lutka u obliku vojnika koji ustima može drobiti orahe. On u njenom snu oživljava, vodi borbu s miševima i naposljetku Klaru uvodi u carstvo Vile šećera. Lutak je svojim postojanjem duboko ukorijenjen u njemačku božićnu tradiciju, a sveopćom popularnosti baleta postao je simbol adventskog razdoblja. Osim velikog lutka na ulazu, u prvoj prostoriji je i niz lutaka različitih boja i veličina.

Koncept izložbe

Danas, neovisno o starosti pojedinog primjerka drobilice, orašari u obliku vojnika, kralja ili jahača čest su i omiljen dječji dar. No stariji, rijetki primjerci orašara, oni nastali tijekom 18. ili 19. stoljeća poželjni su i traženi kolekcionarski predmeti u adventsko doba, ne samo u svijetu ljubitelja baleta. Nešto dalje može se uočiti prostorija s četom miševa, a zatim slijede dijelovi koji su posebno zanimljivi – kostimi raznih oblika, veličina, boja, prepuni maštovitih ukrasa. Djela su to (između ostalih) jedne od najistaknutijih hrvatskih kostimografkinja druge polovine 20. stoljeća Ike Škomrlj te hrvatsko-britanskog baletnog umjetnika Željka Jureše sa suprugom i plesnom partnericom Belindom Wright.

U nizu različitih koreografskih inačica i scenskih uprizorenja baleta Orašar, samo je jedno uvijek ostajalo isto – glazba Petra Iljiča Čajkovskog koja je vrlo važna sastavnica izložbe, a čuje se tijekom cijelog obilaska, u svakoj od prostorija. Teško je riječima opisati ljepotu viđenog i divljenje svakog pojedinog posjetitelja. Učinite svoje blagdane čarobnima, nikako ne propustite posjetiti izložbu dobrog ukusa, beskrajne kreativnosti i maštovitosti, kako bi i sami barem nakratko postali dio najljepše božićne bajke.

 

Share this article

Mia Musulin glavna je urednica Managera, studentica treće godine Novinarstva koja za sebe često kaže da je kreativna samo na riječima. Piše za još jedan studentski list, voli i čitati, a najdraža joj je francuska književnost. Opuštaju je cjelodnevno gledanje serija, a ponekad i glupih filmova. Voli biti domaćin i raditi dobre kućne partyje. Najdraža životinja joj je zmija, možete probati pogoditi zašto?

Facebook Comments