Hoće li korisnici marihuane smanjiti uporabu rastom cijena? Bi li legalizacijom marihuane porasla i konzumacija alkohola i duhanskih proizvoda? Što bi se dogodilo kada bi se počeo naplaćivati porez na kupnju marihuane? Neka su mnogih pitanja koja zabrinjavaju ekonomiste u cijelom svijetu. Američko iskustvo s prohibicijom alkohola 1930-ih pokazalo je da zabrana nečega što se smatra štetnim nije nužno najbolje rješenje.

Glavni psihoaktivni sastojak marihuane tetrahidrokanabinol (THC) ima vrlo niske razine toksičnosti pa do danas nije zabilježen nijedan smrtni slučaj koji bi bio posljedica akutnog predoziranja marihuanom. Brojne studije pokazale su da kanabis ima više terapeutskih svojstava – povećava apetit, pomaže u ublažavanju simptoma AIDS-a, ublažava kronične bolove, grčeve i mučnine, osobito mučnine kod pacijenata liječenih kemoterapijom, usporava razvoj nekih tumora… Osim medicinskih, legalizacija ove biljke donijela bi i mnoge gospodarske koristi.

Legalizacija marihuane u nekim državama SAD-a potaknula je i Vijeće Europske Unije da počne raspravljati o ovim pitanjima. Urugvaj je 2013. godine postao prva zemlja koja je potpuno legalizirala uzgoj, prodaju i uživanje marihuane. Nakon toga legalizirana je i u mnogim zemljama SAD-a, do 2016. godine Kalifornija, Colorado, Maine, Massachusetts i Nevada legalizirale su je za rekreacijsku upotrebu, a Arkansas, Florida i Sjeverna Dakota u medicinske svrhe. Prodaja marihuane u Coloradu i Washingtonu donijela je puno veće porezne prihode nego što su očekivali. U 2019. godini, Colorado je sakupio više od 302 milijuna dolara od poreza i naknada prodajom marihuane u medicinske i rekreativne svrhe. Prodajom, država je dosegnula prihod od 1.7milijarde dolara.

Ekonomske povlastice legalizacije marihuane pokazuju se već u mnogim državama u kojima je legalizirana, a legalna marihuana značila bi povećanje poreznih prihoda, radnih mjesta i prilika za investiciju te poboljšanje stanja u ekonomiji, uz to smanjili bi se sudski troškovi i broj zatvorenika. Otvaranje novih radnih mjesta uključivalo bi uzgoj i obradu biljke te distribuciju i prodaju.

Razlika između legalizacije i dekriminalizacije marihuane je ta da legalizacijom ona postaje prodajno dobro na koje se kupnjom plaća porez, a korištenjem ne mogu se dobiti kazne. Dekriminalizacija znači da korisnik i dalje može dobiti novčanu kaznu, no to ne ulazi u njegov kriminalni dosje i ne postoji prijetnja od zatvora. U Europi nijedna država do sada nije ju u potpunosti legalizirala, no neke su je dekriminalizirale. Međutim, marihuana je i dalje najkorištenija ilegalna droga u Europi. Prema Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDD) 17.2milijuna mladih ljudi (14.1%) koristilo ju je u 2017.godini od čega ih je najviše bilo u Francuskoj (21.5%), Italiji (20.7%), Češkoj (19.4%) i Španjolskoj (17.1%).

Legalizacijom, smanjilo bi se crno tržište, a njihove velike zarade prešle bi u državni proračun i kontrolirala bi se kvaliteta proizvoda. Nizozemska je jedna od europskih zemalja s najliberalnijim zakonima o ovoj supstanci i zarađuje 400 milijuna eura poreznih prihoda godišnje prodajom kanabisa u coffee shopovima. Usprkos mnogim koristima, ova tema i dalje je kontroverzna u mnogim društvima te će trebati dugo vremena da se izvrši legalizacija u svijetu.