Proljeće nam je odavno pokucalo na vrata, ne samo kalendarski, već i potpuno ljetnim temperaturama, obiljem sunca i rascvjetanih zelenih površina što nas sve tjera da izađemo iz udobnosti dnevnih soba i omiljenih kafića i pođemo u šetnju ili jednostavno legnemo na travu i nastavimo zuriti u nebo kao da ga vidimo prvi put u životu. Idealno mjesto za ovakav način provođenja slobodnog vremena i uživanje u ljepotama prirode upravo je naša jedina metropola, usprkos visokom stupnju urbanizacije i većinom asfaltiranim površinama.

Zagreb je oduvijek slovio za jedan od gradova s najljepšim parkovima, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, a da se niti danas nema zašto posramiti svoje ponude zelenih oaza govori podatak o tridesetak parkova i perivoja koji se prostiru na približno 400 000 četvornih metara. Zelenih oaza mira u gradu je puno, a kako bi što lakše odabrao idealno mjesto za uživanje, Manager ti donosi popis onih najljepših, najatraktivnijih, ali možda i nekih zaboravljenih parkova grada Zagreba.

Zelena (Lenuzzijeva) potkova

Lenuzzijeva potkova urbanistička je cjelina koja se nalazi u samom srcu Zagreba, a sastoji se od niza trgova, parkova i perivoja u Donjem gradu te pogađate, gledana iz zraka ima oblik potkove. Uključuje čak 8 zagrebačkih parkova i trgova, od kojih mnogi slove za neke od najljepših u gradu i predstavlja idealno mjesto za bijeg od gužve i buke nedaleko od centra, a podijeljena je na istočni, južni i zapadni perivoj. Istočni perivoj Zelene potkove uključuje Trg Nikole Šubića Zrinskog, popularni Zrinjevac, Strossmayerov trg te Trg Kralja Tomislava. Ovo je najprometniji i najposjećeniji dio ove zelene cjeline, pa tako na spomenutim trgovima u svako godišnje doba možete pronaći brojne sadržaje i događanja poput popularnog klizanja na Tomislavcu ili Artikuliranja na Strossmayerovom trgu. Južni perivoj uključuje možda najmirniji i najzeleniji zagrebački park u samom centru – Botanički vrt i Trg dr. Ante Starčevića, koji je zamišljen kao svojevrsna dekorativna površina ispred hotela Esplanade. Posljednji na popisu, ali nimalo manje važan, zapadni je perivoj Zelene potkove. Ovaj se perivoj sastoji od Trga Marka Marulića, Trga Ivana Mažuranića te Trga Maršala Tita, a ponosno je sjedište Hrvatskog narodnog kazališta, Akademije dramskih umjetnosti te Hrvatskog državnog arhiva.

Park Maksimir

Danas najveći i najzeleniji zagrebački park otvoren je 1794. kao prva park – šuma u jugoistočnoj Europi na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca, čije ime nosi i danas. Park je kroz godine dodatno uređivan, pa ga je tako 1839. godine u engleskom pejzažom stilu dao urediti biskup Juraj Haulik, a arhitektonski objekti koji se u njemu nalaze većinom su djela graditelja Franje Schüchta. Ova najveća zelena površina usred gradske gužve i urbaniziranih područja prostire se na čak 316 hektara u kojima krije očuvanu floru i faunu nizinskih predjela, ali i 5 jezera, kako prirodnih, tako i umjetnih. U Maksimiru raste i Dedek, popularni hrast lužnjak, star čak 600 godina, a nalazi se u blizini Mogile, jednog od brojnih spomenika u parku, a svoje je mjesto u bespućima zelenila pronašao i najveći hrvatski zoološki vrt.

Rokov perivoj

Možda najtiši i najmirniji kutak u samom centru grada, gotovo idiličan mali park tik iznad Ilice nosi naziv Rokov perivoj. Ovaj, jedan od najstarijih zarebačkih parkova, svoju je namjenu mijenjao više puta tijekom povijesti. Nekoć je bio mjesto vinograda, vrtova i voćnjaka stanovnika Ilice i Gradeca, poput Šenoinog zlatara Petra Krupića, a kasnije je u povijesti istim tim stanovnicima služio kao posljednje počivalište. Ako je vjerovati urbanim legendama, ondje je živjela i jedna vještica kojoj je suđeno s još desetak žena zbog namjernog prizivanja mraza i hladnog vremena kako bi naštetile žitu i usjevima. Nakon vinograda, groblja i vještica, Rokov perivoj postaje sjedište brojnih istaknutih umjetnika, poput nekoliko generacija Auera i Frangeša, Branka Šenoe, Ljube Babića, Joze Kljakovića i mnogih drugih. Osim namjene, ovaj je park tijekom vremena nekoliko puta promijenio i ime. Neki od uvriježenih povijesnih naziva su Penezna gorica i Gradečka gmajna, Vilica, prema potoku koji je ondje izvirao, Kralečiv breg, također prema obližnjem potoku Kraljevcu te Rokovac, odnosno Rokovo groblje. Tek je 1918. godine ovaj zagrebački park službeno imenovan Rokovim perivojem. Neovisno o imenu i namjeni, ovo je zasigurno jedna od najmirnijih zelenih oaza u samom srcu Zagreba koja je zadržala duh nekog prošlog vremena.

Art park Zagreb

Do nedavno zapušeni park između Ilice, Tomićeve ulice i Strossmayerovog šetališta, prošlog je ljeta doživio potpunu revitalizaciju zahvaljujući udruzi Pimp My Pump i street art studiu Lapo Lapo. Popularno poznat kao Pakao ili Narkić Parkić prvu je dozu revitalizacije doživio kada su ga poznata regionalna imena iz svjeta ulične umjetnosti, poput Lunara, Lonca, Modula, Arteza i mnogih drugih oslikala i očistila, otvorivši time sezonu Art park muzeja – jedinstvenog muzeja na otvorenom čime su stvorili poseban spoj ulične umjetnosti i bijega od gradske gužve, kako za Zagreb i Hrvatsku, tako i za cijelu jugoistočnu Europu. Za vrijeme trajanja muzeja na otvorenom posjetitelji su mogli uživati u brojnim glazbenim i kulturnim manifestacijama, a nadamo se da organizatori i ove godine pripremaju bogat i šarolik sadržaj. Do tada, popularni Pakao odlično će poslužiti za kratki predah u prirodi i uživanje u urbanoj umjetnosti.

Ribnjak

Često nazivan najljepšim zagrebačkim parkom nalazi se između ulice Ribnjak i zidina zagrebačke Katedrale. Nekoć je na ovom mjestu bio smješten umjetni Ribnjak, koji je vodu dobivao iz potoka Medveščaka, a kada je on isušen, područje je urbanizirano i pretvoreno u gradski park. Danas je Ribnjak sjedište dječjeg zbora Klinci s Ribnjaka te Rock akademije, ali i popularno okupljalište mladih, ali i onih malo starijih.

Osim spomenutih parkova, željela bih izdvojiti (za)uvijek popularna zagrebačka jezera – Jarun i Bundek, ali i Trg dr. Franje Tuđmana, park koji spaja dvije zagrebačke četvrti – Trešnjevku i Črnomerec i čije preuređenje i dalje željno iščekujemo te trg kralja Petra Krešimira IV i park Jelenovac.

Za one željne potpunog mira i tišine, preporučamo neki od brojnih zagrebačkih haustora koji kriju male, ali i malo veće parkove. Iako je najveće zadovoljstvo ove skrivene oaze otrkiti samostalno, Managerova preporuka parkovi su na lokacijama Trg žrtava fašizma 11, ulica Jurja Žerjavića 3 (ulaz i s Mihanovićeve 30) te Klaićeva ulica 40 (ulaz i iz prilaza Gjure Deželića).

Share this article

Nika Crnek studentica je četvrte godine Poslovne ekonomije na EFZG-u i novinarka Managera. Velika je ljubiteljica životinja, a najdraži su joj psi. Voljela bi otvoriti prihvatilište za nezbrinute životinje i svaki slobodan trenutak provoditi s njima. U slobodno vrijeme uči ruski, uživa u kineskoj hrani, a velika joj je želja živjeti u Amsterdamu.

Facebook Comments