Priča se da je vani zahladilo. Priča se i da je Advent u Zagrebu ljepši nego prošle godine.

I da se Cvjetni odsada zove Horvatinčićev trg. No, ja to ništa ne mogu doživjeti jer sam doma. Ležim. Bolestan. Opet. Najbolje bi bilo da kad sam već takvog „vrhunskog“ imuniteta, odspavam jedan zimski san i da se probudim recimo tamo u travnju, kad prestanu bujati gripe, gamad biljna cvjetati i kada se smire alergije. No, budući da to nije moguće, dane kratim zabundan u krevetu, gledajući telku. Sve serije i filmove, visoko i nisko budžetne (većinom nisko budžetne), sam pogledao. Pa sam, eto, tako neki dan gledao i film s holivudskim zavodnikom Richardom Gereom i svestranom Jennifer Lopez, „ Shall We Dance? “.  Nakon odgledanog filma, odlučio sam napisati kolumnu o muškoj tabu temi- plesu. Zašto se muškarci (većina) boje plesati?

Ne znam. Ali znam da se osjećam malo glupavo kad na nekoj svadbi ili sličnoj prigodi, umjesto običnog dvokorak plesa, dižem ruke i „pucam u zrak“. Da se razumijemo, većina to radi, čak i cure. Očito nam fali plesnog znanja, tj. opće kulture. Pa sam se odlučio baciti u potragu za tim dijelom opće kulture i to podijeliti s vama. U nastavku se kulturno uzdižemo.

Pa počnimo, od nečeg klasičnijeg, tj. od standardnih plesova. Neke od ovih plesova sigurno ste negdje učili, makar i u školi. Naravno, radi se o valcerima (engleskom i bečkom), tangu, slowfoxu i quickstepu.

Bečki valcer jedan je od najpopularnijih društvenih plesova. Poletni tročetvrtinski ritam ponese svakog plesača pa i publiku. Porijeklo bečkog valcera povezuje se s plesovima Dreher i Lander iz 16. stoljeća. Neizostavan je ples zabava i balova, a u samoj glazbi sudjeluje puno gudačkih instrumenata. Ime je dobio prema njemačkoj riječi waltzen, što znači vrtiti, kružiti; u ovom slučaju se to odnosi na noge koje se vrte po plesnom podiju.

Engleski valcer jedan je od osnovnih standardnih plesova. Razvio se iz plesa Boston koji je bio nasljednik bečkog valcera. Glazba je harmonična, a prvi udarac u taktu je uvijek naglašen. Ovaj vrlo elegantan ples često se pleše na otvaranju balova i zabava. Također je i jedan od mojih klasičnih favorita, kada bih ga znao plesati.

Tango je jedini standardni latino-američki ples. Dinamičnog ritma i erotičnih karakteristika, davnih dana plesao se po bordelima; zbog toga je godinama bio zabranjivan. Nakon Brazila, Argentine i Kube, početkom 20. stoljeća preselio se u Europu (Pariz) i u kratko vrijeme postao vladar plesova i mode.

Nakon 1924. godine,  iz Foxtrotta su se razvila dva plesa: Slowfox (sporiji) i Quickstep (brži).

Slowfox se temelji na dugačkim, klizajućim pokretima prateći linearne smjerove, dok su za quickstep karakteristični lagani pokreti, lepršavost, životna radost i plesna zaigranost stopala.

…iii…tu ćemo se zadržati… Naravno da osim standardnih postoje i latino-američki i sportski plesovi, no o njima drugom prilikom. Zadržat ćemo se na klasici jer nam, kao studentskoj udruzi, u subotu slijedi božićni klasik- HSA zimski bal! Prelijepe djevojke u prelijepim haljinama, top lokacija, top cuga i hrana. Jedan od mojih najdražih dana i evenata u godini, kojem ću prisustvovati, makar bio bolestan još tjedan dana nakon.

Zato, momci- SUIT UP! Cure- SHALL WE DANCE?!

Share this article

Mislav Petošić novinar je i student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Iako mu je prvi izbor bila arhitektura ili grafički dizajn, nekim čudom završio je na ekonomiji (smjer turizam) i postao dijelom redakcije Managera. U slobodno vrijeme najviše voli fotografirati i uređivati fotografije. Muzika je jedna od stvari koje ga pokreću. Svaki glazbeni žanr za njega je poseban, no ipak, najdraži su mu latino ritmovi. Želja mu je obići zemlje Južne Amerike. Prati svjetske trendove muške mode, treninga, prehrane, tehnologije, autoindustrije i multimedije te redovno izvještava o njima u svojoj kolumni - Muška strana priče.

Facebook Comments