Državna poticajna sredstva tijekom jedne kalendarske godine odobravaju se stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici.

Građanima koji u ovoj godini uplate 5.000 kuna stambene štednje država će dati 60 kuna poticaja, odlučila je prošli tjedan hrvatska Vlada.

Državna poticajna sredstva za stambenu štednju koja će se uplatiti u ovoj godini bit će isplaćena iz državnog proračuna za 2020. godinu. U tu je svrhu u projekcijama državnog proračuna za 2020. godinu planirano 16 milijuna kuna, rekao je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao.

Ove je godine nastavljen daljnji pad iznosa poticaja za stambenu štednju. Naime, državna poticajna sredstva za ovu godinu iznose 1,2 posto, što na iznos štednje od 5.000 kuna daje već spomenutih 60 kuna, dok je za 2018.  iznosio 1,8 posto odnosno 90 kuna, za 2017. godinu 3,3 posto odnosno 165 kuna, za 2016. godinu 4,1 posto što je bio maksimalan iznos od 205 kuna, a za 2015. godinu 4,9 posto pa su građani mogli dobiti poticaj u maksimalnom iznosu od 245 kuna.

Osnivanje Inter-američke investicijske korporacije

Inter-američka investicijska korporacija je multilateralna organizacija i dio grupacije Inter-američke banke za razvoj (IDB – Inter-American Development Bank), koja financira privatni sektor Latinske Amerike i Kariba. 

Hrvatska je temeljem sukcesije još 1993. godine, donošenjem zakona o prihvaćanju članstva u Inter-američkoj banci za razvoj prihvatila članstvo i posjeduje 6.895 dionica, odnosno 83,18 milijuna američkih dolara u kapitalu IDB-a, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

Vlada je 22. ožujka 2018. donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije. Cilj koji se Zakonom želi postići potvrđivanje je Ugovora o osnivanju Inter-američke korporacije. 

Budući da je Hrvatska neregionalna članica, ne može koristiti sredstva IDB-a, već je članstvom u IDB-u zemlja donator. Članstvo otvara hrvatskim tvrtkama mogućnost sudjelovanja na natječajima u okviru projekata u čijem financiranju sudjeluje IDB. Time je Hrvatskoj olakšan pristup natječajima grupe IDB-a i umanjena konkurencija.

Facebook Comments