Denis Tomić mladi je inženjer brodogradnje koji danas radi na prodajnim i projektnim aktivnostima vezanim za „Emily“, proizvod nastao u kolaboraciji Span-a, InfoCumulus-a i ENTG-a. Što se krije iza naziva „Emily“, zašto je ‘ona’ važna za prodajne i marketinške aktivnosti te o čemu će nam Denis pričati trećeg dana studentske konferencije Marketing Madness saznaj u intervjuu.

Manager: Ukratko se predstavite našim čitateljima. Proizvod „Emily“ predstavljen je kao rješenje koje omogućuje praćenje potrošača, a kreatori ga uspoređuju s Google Analyticsom za maloprodaju. Možete li ukratko i laički objasniti što nam je točno donijela „Emily“ te odakle ideja za njezin naziv?

Pozdrav svim čitateljima. Evo ukratko, radim na prodajnim i projektnim aktivnostima vezanim za „Emily“, proizvod koji je nastao u kolaboraciji Span-a, InfoCumulus-a i ENTG-a. Dodatno radim na promicanju i prodaji rješenja koja se tiču digitalne transformacije samog poslovanja korporativnih klijenata. Što se tiče „Emily“ – to je proizvod koji je nastao suradnjom triju spomenutih tvrtki, a laički rečeno ona je Google Analytics alat za offline svijet, što znači da mi preko jednostavne kamere odnosno „Emily“ uređaja koji uključuje kameru možemo prikupiti sve relevantne podatke o ponašanju i reakcijama potrošača. One mogu biti prisutne ili na point of sale, komunikacijskim kanalima te u bilo kakvim istraživačkim aktivnostima koji se tiču provjere ponašanja potrošača u određenom prostoru. „Emily“ je pametan sustav koji se zasniva na strojnom učenju gdje se uspoređuju prikupljeni podaci s dostupnima, primjerice o vremenskoj prognozi ili podacima prikupljenim putem senzora, a mogu se u korelaciju staviti i razni parametri kako bi se provela još kvalitetnija i dublja analiza potrošača. „Emily“ naziv dolazi od ideje da malo humaniziramo tehnologiju, posljedica je to što unutar tog naziva imamo slovo m i l koje predstavlja machine learning, ali primarno je bilo humanizirati tehnologiju budući da radimo analizu emocija. „Emily“ je stoga brandirana kao vrlo atraktivna djevojka s plavom kosom.

Manager: Span, InfoCumulus i ENTG su ‘roditelji’, a Microsoft je predstavljen kao ‘kum’ proizvoda. Kako je došlo do ove uspješne suradnje, tko je došao na početnu ideju?

Pametna, mlada i ambiciozna ekipa iz sve tri kompanije sjela je i u par druženja došla na ideju ovakvog rješenja za kompleksnije primjene. Uz podršku Microsofta preko dugogodišnjeg partnerstva u izradi digitalnih kampanja za njih, ali i uz samo partnerstvo sto se tiče suradnje od Span grupe i Infocumulusa na raznim Microsoft proizvodima, dobili smo vrlo značajnu podršku i pomoć pri izradi i promociji samog „Emily“ rješenja za svrhe analize potrošača

Manager: Što se krije iza pojma costumer experience management?

Što se tiče pojma customer experience management, u vrlo iscrpnim i dugotrajnim razgovorima s raznim klijentima shvatili smo da ga možemo opisati u skladu s primjenom tehnologija koje su se u zadnje vrijeme razvile ili se planiraju razviti do 2020. godine.  Sam pojam se dakle promijenio i uključuje puno veće potrebe za analitikom i parametrizacijom subjektivnih svari koje su se do sad pretpostavljale na osnovu iskustava. Primjenom novih tehnologija mi sada možemo potpuno znanstveno i objektivno pristupiti svim parametrima analize i donijeti zaključke kako pratiti i komunicirati s krajnjim potrošačem na osnovu stvarne analitike, a ne predikcijskih modela na bazi subjektivne procjene.

Manager: U samo tjedan dana otkako je predstavljen proizvod imao je već dva potencijalna kupca. Je li se interes nastavio i kakva je reputacija „Emily“ među tvrtkama? Kome je proizvod namijenjen i po Vašem mišljenju najviše od pomoći?

Kad je „Emily“ predstavljena dosta lokalnih klijenata kao sto su bili Tisak i Podravka odmah su pristale na suradnju i implementaciju „Emily“ u raznim aspektima svog poslovanja. Daljnjim radom na prodajnim i promidžbenim aktivnostima „Emily“ smo uspjeli ‘gurnuti’ i na globalnu razinu te neki od značajnih potencijalnih klijenata su nam Philip Morris International i Electrolux, te razni klijenti u domeni FMCG-a, retaila i marketinga. Više djelujemo na globalnoj razini jer je ovo ipak tehnologija koja ima značajnu upotrebu u analitici analize potrošača, a i dalje je njezina mogućnost takva da na korporativnom nivou ima puno veći značaj nego kod nekih manjih klijenata odnosno onih koji imaju manji obim poslovanja. „Emily“ proizvod nije usko specijaliziran niti namijenjen određenoj grani industrije već je moguć pri raznim primjenama. Primarni fokus dotiče se FMCG-a, odnosno retaila i to domena prodaje i marketinga odnosno komunikacije s potrošačima za istraživačke agencije, marketinške agencije, TV kuće, radio kanale, gdje god imamo ispitivanje proizvoda ili komunikacijski kanala. Značajno može biti prisutan i u video gaming industriji te u filmskoj industriji, na primjer u analizi Oscarom nagrađenog filma The Revenant (u kojem su koristili narukvice i dodatne senzore na glavi pomoću kojih su gledali kemiju mozga odnosno kako reagira na određene scene, što su koristili kasnije u režiji i kreiranju trailera).

Manager: „Emily“ ima širu sliku, Big Data te se uz pomoć machine learninga želi doći do jasne interpretacije podataka koji tako prikupljaju. Tu nastupa i PowerBi Microsoftova tehnologija, a proizvod bi omogućio i bihevioristička istraživanja te utjecaj raznih faktora na ponašanje kupaca. Možete li to malo približiti našim čitateljima s obzirom na to da je vaše predavanje vezanu uz temu trećeg dana konferencije – MarkeTHINK?

Big data i machine learning jedni su od karakterističnih pojmova koji se vežu uz „Emily“, a drugi je biheviorističko istraživanje. Treba razlučiti da „Emily“ ne koristi biometriku niti specifične senzore i uređaje koji se trenutno koriste u neuromarketinškim aktivnostima već smo htjeli razviti tehnologiju koja će objektivno i neinvazivno pristupiti finalnim potrošačima putem diskretne kamere koju potrošač u pravilu neće ni primijetiti. Putem takve tehnologije snimimo prirodno ponašanje i reakciju potrošača na bilo kakav podražaj, hoće li to biti proizvod, komunikacijski kanal, nije ni bitno jer su to stvari koje se ponavljaju u procesima. Poanta je da objektivno i neinvazivno prikupimo podatke odnosno veliku količinu podataka (zbog toga Big Data) i pomoću machine learning algoritama analiziramo podatke i stvaramo projekcijske modele na osnovu palete prikupljenih informacija kako bi se automatizirale i olakšale neke daljnje prodajne i marketinške aktivnosti. S vrlo jednostavnom tehnologijom i kompleksnim algoritmima u pozadini uspjeli smo omogućiti tržištu proizvod i sustav koji u potpunosti može olakšati bilo kakve procese za istraživanje.

Manager: Prikupljaju se podaci o spolu, dobi, gestama, ali i emocijama potrošača. Kako sve ovaj proizvod može prepoznati emocije?

„Emily“ emocije prepoznaje na osnovu mapiranja karakterističnih točaka lica, tu smo se vodili znanstvenom pozadinom Paul Ekmana koji je rekao da šest osnovnih emocija (koje i „Emily“ procjenjuje) su one emocije koje su univerzalne i rasne za sve grupe na svijetu. Predikcija se radi dakle na temelju mapiranja lica s karakterističnim točkama odnosno oko područja usta, nosa, očiju i čela gdje imamo veću gustoću točaka dok ostale karakteristične točke lica su malo razvodnjenije. Promatranjem mikropomaka određenih točaka ocjenjuje se svaka emocija, odnosno reakcija pojedinačno. Usporedbom tih vrijednosti na osnovu tipa neutralne emocije možemo donijeti određene zaključke o efikasnosti podražaja te kako je on percipiran. Što se tiče spola i dobi, tu uz karakteristične točke analiziramo dodatno i teksturu lica odnosno kože, osvjetljenje i dodate određene parametre prema kojima procijenimo spol i dob. Tu moramo naglasiti da procjena ima skoro pa apsolutnu točnost, preko 97 posto, dok za emocije ipak ovisi dosta o samom načinu implementacije sustava i prikupljanja podataka. Ipak, u dosadašnjim analizama možemo potvrditi da je točnost emocija također dosta velika, a ona iznosi preko 93 u nekim slučajevima i 95 posto.

Manager: Možete li za kraj pozvati naše čitatelje na trodnevnu studentsku konferenciju Marketing Madness nekim ‘upadljivim’ citatom?

Mladi ljudi u zadnje vrijeme ni nemaju mogućnost ići na ovakve konferencije, čuti doživljaje, iskustva i znanja koja su se primjenjivala, trenutno se primjenjuju i primjenjivat će se. Stoga pozivam da posjetite konferenciju kako bi čuli zanimljivosti, intrige i dalje možda malo skeptične tehnologije i metode u primjeni u Hrvatskoj. Zašto ne poslušati kako su neki od nas u tome i uspjeli?

 

Punch line:

„Your smile makes me wanna…“

 

 

Facebook Comments